Povijest rođendanske torte

Povijest rođendanske torte

Potraga za rođendanskim tortama odvodi nas u antičku Grčku u kojoj su se rođendanske proslave održavale ne samo u čast najmoćnijih i najbogatijih ljudi, već i bogova. Tako su Grci u počast Artemide, božice mjeseca, u hramove nosili posebne pogače -kolače, spremljene od brašna, oraha, maslinova ulja i meda, koje su neodoljivo podsjećale na naše današnje torte. Naime, da se dodvore Artemidi i privuku njenu pozornost, njihovi kolači su  simbolizirali puni sjajni mjesec, pa su bili okrugli i ukrašeni svijećama. Pritom svijeće nisu služile samo tome da kolač bude vidljiv s visina, već i da njihov dim odnese njihove molitve ravno na nebo do božice koja je tamo živjela. Slično i mi danas uz puhanje svjećica želimo isto, da nam se rođendanske želje što prije i ostvare.

Svjećice se nisu oduvijek puhale odjednom

Nadalje, u srednjem vijeku na području današnje Njemačke, kod kuće i u pekarnicama pekli su se posebni svečani slatki kruhovi s medom i sušenim voćem koji su svojim oblikom podsjećali na novorođenče u povojima, koji su se poklanjali mladencima za vjenčanje i maloj djeci za rođendane. Rođendanski kolači koji su počeli sve više nalikovati današnjim, bili su omiljeni i u Engleskoj u kojoj su se u tijesto stavljali novčići, nakit i druge sitnice. K tome, zanimljivo je da je prvi pisani dokument o svjećicama na torti koje se nisu palile u počast bogova, već slavljenika potječe iz 1881. godine. Te je godine u jednim dnevnim novinama u Švicarskoj objavljen tekst o vrlo zanimljivom običaju da se rođendanske torte ukrašavaju s toliko upaljenih svijeća koliko slavljenik ima godina, te gase uz vesele komentare gostiju ne sve odjednom, već redom, jedna za drugom.